Ministry of Justice Logo
 

Ture o te Rekoti 'Apa (kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa), Mataiti 2004 Criminal Records (Clean Slate) Act 2004

English Download as PDF. English PDF (121KB) See Also:
Maori Download as PDF. Maori PDF (181KB) Obtaining a Copy of your Criminal Record,
Cook Island Maori Download as PDF. Cook Island Maori PDF (174KB)
Samoan Download as PDF. Samoan PDF (176KB)
Tongan Download as PDF. Tongan PDF (194KB)
Niuean Download as PDF. Niuean PDF (178KB)

You will need Acrobat Reader to view PDF files. It can be be downloaded for free from the Adobe Website. Adobe also have an online conversion service, to convert PDF documents to HTML for viewing as a web page


Eaa te aite'anga i teia noku?

Eaa ta teia ture ka rave?

Ka riro teia ture "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa", i te tauturu ia koe, i tetai au tuatau, i te tuku i taau tika, me kore koe e anoano i toou au 'apa kia kiteaia. No te rave pera ra i teia, ka anoanoia koe kia aru i te au akanoonoo'anga tei akatakaia no toou au 'apa mei mua mai. Ina ra, kare te au tika'anga tei tukuia e te akava'anga o te mapu, te au 'apa tei raveia, e pera katoa toou au 'apa i te tuatau ia koe i vao mai i te basileia, kare teia katoatoa i te 'apa i raro ake i te akateretere'anga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa", e kare i reira e kapitiia mai ki roto i te kimikimi'anga e, me ka tau kia orongaia atu te turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa" noou.

Ka akamata te Ture o te Rekoti 'Apa, Mataiti 2004 i te ra 29 o Noema, mataiti 2004.

Eaa te au akanoonoo'anga taku kia aru?

Ka anoano ia koe kia aru i te au akanoonoo'anga katoatoa tei akatakaia i roto i te Tuanga 7 o te Ture (tena te kou'anga tuatua i raro ake nei) i mua ake ka rauka'i i te tapu i te tuatua o toou au 'apa. E mea tau kia akara meitakiia te Ture no te au tuatua katoatoa no teia.

Ko teia toou turanga ka anoanoia:

  • kare oou 'apa i te ture i teia nga mataiti e 7 i topa ua ake nei;
  • kare koe i akautūngaia, e, e tangata tiaki toou, mei teia te tu, kua apaiia koe ki roto i te are auri, kua tukuia koe ki tetai ngai kia tauturuia koe i te akatano i toou ora'anga, kua tukuia koe ki roto i tetai ngutuare no te tamariki rauka-ngata i te metua i te akono;
  • i te oti'anga toou akava'anga, kare koe i akaueia kia apainaia ki roto i te are maki no toou turanga maki manako, e kare koe i akautungaia;
  • kare koe i aka'apaia ana no tetai 'apa tei akatakaia (mei te kanga taukore i te tamariki e te tamariki mapu, me kare ra, i tetai tei maki manako ia);
  • kua tutaki koe i te katoatoa o taau au utunga, te moni pa'u i taau i rave-kino i tetai ke, e tetai au tutaki'anga ke atu ta te Akava'anga i akaue i te tuatau i raveia'i toou akava'anga;
  • kare koe i araiia ake i te akaoro motoka no tetai tuatau takakore te roa, i raro ake i ta te Tuanga 65 o te Ture Akaoro o te Enua, Mataiti 1998, me kare ra, o tetai akateretere'anga aiteite ki teia katoa, i mua atu ra.

Ka akapeea au e kite ei e, ka tau toku turanga ki teia au akanoonoo'anga?

Kua oti i te Ture i te anga i tetai akateretere'anga tinamou - kare koe i reira e pati i teia turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa".

Me oti teia akateretere'anga i te akamanaia, ka rauka ia koe i te pati i tetai kōpi o toou au rekoti 'apa mei ko mai i te tangata angaanga (Privacy Assistant) o te Tipatimani o te Ture, kia kite pāpu koe e, me kua tau toou turanga ki tei anoanoia. Mei te mea e kua tau toou turanga ki tei akanoonooia, ka vai muna ua toou au 'apa. Me te vai ra ra toou au 'apa i roto i toou rekoti, kare i reira toou turanga e tau ki tei akanooia.

Ka rauka ia koe te au tuatua akakitekite no te ravenga e tu ei koe i tetai kōpi o toou rekoti 'apa, e pera katoa no tetai pepa pati'anga naau:

a) mei runga mai i te roro uira atuitui o te Tipatimani o te Ture - www.justice.govt.nz;

b) mei ko mai i te pia akava'anga o to kotou oire, me kare ra,

c) me tata koe ki te:

Privacy Assistant, Ministry of Justice
National Office
PO Box 2750, Wellington

E rua akanoonoo'anga te ka rauka i te aronga tei kore to ratou turanga i tau ki tei akanooia, kia pati ki te Akava'anga kia akangaropoina atu i te reira aka'apa'anga; no tetai 'apa tei akakoreia te utunga; no tetai 'apa tei akautungaia, kare ra i peke ki roto i te are auri. E mea tau ra kia ui manako tauturu akamarama koe ki te aronga o te ture i te akapapu e, ka rauka ia koe i te tuku i taau pati'anga no teia au tu utunga tei tukuia mai ana noou.

Eaa te ka tupu me 'apa akaou mai au i muri ake i te rauka'anga mai toku turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa"?

Ko te ravenga e rauka mai ei te turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa" mari ua, kua tau toou turanga ki tei akanooia i runga ake nei; me a'ati koe i teia au akanoonoo'anga, kua motu rai toou tika'anga turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa", mari ua, kia rauka akaou teia turanga ia koe i te aru.

E au akakoro'anga ainei tetai e rauka'i kia aka'ariia mai toku au 'apa?

I tetai au taime, ka aka'ariari ua ia mai rai toou au 'apa (akaraia te Tuanga 19). Teia tetai au akara'anga:

  • me ka anoano koe i tetai o teia au angaanga naau (mei te angaanga Akava, te tiaki mou auri, me kare ra, te akono aronga tei 'apa i te ture, te angaanga akapapu i te noo'anga mataku-kore o te basileia (national security positions), te angaanga Akavanui Akava'anga, me kare ra, e JP), me kare ra, e angaanga tiaki e te paruru tamariki (mei te metua angai)
  • me kimiia e me aka'apaia koe no tetai au angaanga taukore akaou taau i rave, e
  • me raveia te akava'anga no toou au 'apa taukore, me kare ra, no tetai au akava'anga ke atu noou.

No te tu o te aronga te ka anoanoia no tetai au angaanga, e mea tau kia akataka mai te pepa akaki o te pati angaanga e, ka anoanoia te au 'apa katoatoa kia aka'ari ia mai, ua atu e, kua rauka toou turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa" i te reira tuatau. No teia akanoonoo'anga tei akatakaia, ka anoanoia kia aka'ariia toou au 'apa katoatoa ki runga i te pepa akaki, e me riro e, na te Tipatimani o te Ture, me kare ra, na te Akava o Niu Tireni e aka'ari mai i te reira, ka aka'ariia mai toou au 'apa katoatoa.

E mea tau kia kimi tauturu takake atu koe ki te aronga o te ture me e uianga taau no tetai o te au akanoonoo'anga tei manako koe e, penei, e tuanga tetai te ka tau kia raveia, ua atu ta te ture i akataka no te rave'anga.

Ka tikaia ainei au i te uuna i toku au 'apa me akaki au i te pepa o te au basileia taku ka tapae ki reira, me kare ra, me akaki au i te pepa pati i tetai tika'anga noku (visa) no te teretere ki vao mai i te basileai?

Kare. Kare toou turanga "kua ta-ngaroia te au 'apa katoatoa" e rauka ia koe i te apai ki tetai basileia ke atu, me kare ra, ki tetai ture basileia ke (mei te pati pepa visa, te tuanga o te immigration e to te customs, e te vai atura). Tei runga ua i te reira basiliea i te rave i tana i manako no te tu o toou 'apa tei aka'ariia atu.

Eaa te ka tupu me ka anoano au i tetai k pi o toku au 'apa katoatoa e auraka teia kia uunaia?

I raro ake i te akanoonoo'anga a te Ture Muna o te Mataiti 1993 (Privacy Act 1993), ka rauka ia koe i te pati i tetai kōpi naau mei ko mai i te Tipatimani o te Ture no toou au tuatua katoatoa e mou ra ratou. Ka tuku koe i taau pati'anga na roto i te tata'anga i tetai leta ki te Tipatimani o te Ture.

E tangata ona angaanga au. Eaa ta teia ture ka akatupu i te tu o te uianga taku ka ui ki te tangata me akaki aia i te pepa pati angaanga mai, me kare ra, me uiui tuatua au kiaia i te tuatau ka aravei ei maua no teia?

E ture teia no te au tu angaanga, e pera katoa no tetai ua atu tuatau me uiia ki tetai tane/vaine e, me kua 'apa ana aia i te ture (mei te 'apa me noo ki roto i te are tutaki (tenancy), te tutaki insurance, e te pepa akaki a te pāngaka).

Na teia e tauturu i tetai ua atu tei tau tona turanga ki tei akanooia, i te pa'u i te uianga me uiia mai e, me kua 'apa ana aia i te ture, i te pau e, kare ona rekoti 'apa i te ture.

Ka 'apa tetai ua atu i te ture, me kare oou tika'anga i orongaia atu e te ture, me akaue koe, me kare ra, me ui koe ki tetai tangata kia akakite mai kia koe e, me e rekoti 'apa tona, i te mea e, kua paruru te ture iaia me kare aia e anoano kia kiteaia te reira. Ko te kotinga o te utunga i te rave i teia 'apa, kare i runga atu i te $10,000.

Ka akapeea au e rauka mai ei tetai au tuatua akakitekite ke atu?

Ka rauka ia koe i te oko i tetai kōpi o te Ture o te Rekoti 'Apa o te Mataiti 2004 ki ko i te toa oko puka a te Kavamani, te Bennetts Government Bookshop, me kare ra, ka rauka te reira ia koe i te akapae mai ma te kore e tutaki, mei runga mai i te roro uira atuitui www.legislation.govt.nz

Me kare ra, ka rauka ia koe i te kimi tauturu akamarama takake atu ki toou roia, me kare ra, ki te Opati o te Ture o toou oire.

Contact Us | Careers | Site Map | Access Keys | Privacy Statement | Disclaimer | newzealand.govt.nz
Copyright © New Zealand Ministry of Justice, Tāhū o te Ture